Malo šta je ostalo od stare kaštelanske vinarske i vinogradarske priče i otkriće da je slavni zinfandel rođen baš ovdje kao kaštelanski crljenak došlo je baš u pet do dvanaest kao poticaj i podsjetnik na staru slavu. Je li činjenica da je najveći misterij vinarskog svijeta odgonetnut baš ovdje išta promijenio u Kaštelima?

Negdje predvečer ovih dana prošetali smo kroz kaštelanske vinograde. U jednom pronalazimo ing. Antu Vuletina direktora zadruge Kaštelacoop, Sanju Viculin i supruga joj Marina. Zabavili se do večeri oko loze u svom tek tri godine starom vinogradu u kome su posadili samo autohtone kaštelanske sorte. Pa smo krenuli priču o vinarskoj povijesti Kaštela i eventualnoj budućnosti. Kad su nestali čuveni kaštelanski vinogradi i zašto?

Vino za likara

S industrijalizacijom stvari su otišle do kraja nizbrdo, ljudi se pozapošljavali po tvornicama, zapušteni su vinogradi. Kako su se u vinogradarskim Kaštelima stvari okrenule naglavačke, najbolje govore brojke: od 1936., kada se u Kaštelima 98 posto stanovnika bavilo poljoprivredom, do 70-ih godina prošlog stoljeća poljoprivrednika je u Kaštelima po tadašnjem popisu ostalo samo 9 posto. Ostalo je vinograda dovoljno za napravit vino za obiteljsku upotrebu. I za odnit likaru!

- A koliko je vina nekad bilo, govori podatak da je 1939. godine ondašnja zadruga u Kaštelima otkupila 1300 vagona vina. A di je ono što bi se potrošilo doma, svaka je familija dosta trošila vina i za sebe i za težake koji su joj radili u polju. Jer u ono doba vino je za kopanje bilo - red bull! Nije bilo ni fante, ni sokova! - kaže Vuletin.

Kad će ponovno biti vinograda kaštelanskog crljenka u Kaštelima, propitujemo se kod Vuletina, entuzijasta koji je dobrim dijelom kriv za veliko otkriće u Kaštelima. Kao veliki poznavatelj kaštelanskog vinogradarstva znanstvenike je odveo u stari vinograd Ivice Radunića, gdje je pronađen prvi trs zinfandela izvan Amerike i Italije.

- Bit će ga već idućih godina, ali sadnice kaštelanskog crljenka sad u Kaštelima ne može dobiti onaj kome to padne na pamet. Dobit će ih ljudi koji ih trebaju dobiti. Ivica Radunić gore na padinama Kozjaka ima vinograd na vrhunskom položaju, kod njega je kaštelanski crljenak pronađen i red je da se posadi najprije kod njega. Ako on ne uspije pripremiti teren posadit ću kaštelanski crljenak kod sebe u vinograd - veli. Dodaje:

-  Ne može sad nitko ma koliko novaca imao kupiti sadnice pravoga kaštelanskog crljenka. Nema novaca za to. Trebalo je proći sedam, osam godina, trebalo je izgubiti subote, nedjelje, razbijati auto po divljim putovima. Prve sadnice dobit će marljivi ljudi koji godinama rade tiho i samozatajno, dobit će onaj tko je uložio, kome je stalo, koji će raditi i koji od toga živi.

Vuletin kaže kako nije htio popustiti nagovaranjima da u kaštelanske vinograde za prvu ruku, dok se rijetki pronađeni trsovi kaštelanskog crljenka ne razmnože, posadi talijanski primitivo ili američki zinfandel. "To je genetski ista sorta, ali, recimo, da iz Amerike ili Italije vratimo Kaštelanina koji je prije 80 godina iselio odavde, on se više ovdje ne bi snašao. Postao je Amerikanac. I zato sam ostao tvrdoglav. Razmnožit ćemo naš pravi domaći kaštelanski crljenak iz kaštelanskih vinograda. A i sam Miljenko Grgić mi je rekao: Možeš li mi nabaviti pravi stari kaštelanski crljenak, ja bih ga posadio. Jer toliko smo mi u Americi ovih 200 godina radili na njegovu popravljanju i ozdravljenju da je uopće upitno koliko je on zadržao od svoje izvorne prirode."

Ovo je fundamentalni posao, veli, rade se temelji vinogradarske budućnosti Kaštela. U to ime ing. Vuletin osmišljava i vodi, a Grad plaća obnovu kaštelanskih vinograda još od 1993. godine. "U sklopu toga projekta Grada i zadruge po Kaštelima je do sada posađeno od 80 do 100 tisuća loza. Današnji župan, a tadašnji naš gradonačelnik Ante Sanader dao nam je maksimalnu potporu. Objavili bismo na Radio Kaštelima da ćemo davati sadnice za sadnju vinograda. Čovjek bi se trebao prijaviti, dobro pripremiti zemlju, ja sam je trebao prijaviti i odredili smo da ne smije biti manje od tisuću kvadrata jer se to ne smatra vinogradom. I onda bih napravio izvještaj općini: imamo toliko i toliko ljudi, oni su zainteresirani za sadnju novih vinograda, nabavio bih cjepove. Dali bismo vinogradarima i upute i dolazili kontrolirati jesu li posadili vinograde. Vinogradi su slikani, napisani izvještaji o svakom pojedinom i o svemu postoji evidencija."

Zinfandel trgo mlade

Napominje Vuletin još jednu važnu stvar: Nakon visokorodnih nekvalitetnih sorti, koje su ih bile zaposjele, u nove kaštelanske vinograde sade se samo autohtone kaštelanske sorte. "Ovakvim načinom obnove vinograda, dijeljenjem sadnica, u mogućnosti smo diktirati sortu i vratiti autohtone
kaštelanske sorte u kaštelanske vinograde. Ljudi su možda, nakon otkrića da je zinfandel naša domaća sorta, očekivali spektakularne pomake, ali ne može se ono što se 50 godina uništavalo preko noći vratiti. Međutim, mi smo puno toga uradili, a da se to zapravo i ne zna. Ušli smo u projekte autohtonih sorti s fakultetom u Zagrebu, upisali te kaštelanske autohtone sorte u registar, stekle su tako pravo na razmnožavanje. Zahvaljujući svemu ovome za koju godinu ćete samo u Kaštelima moći popiti čašu babice ili Ijutuna.

Kaže kako u novija vremena ima i nekoliko mlađih vinogradara koji žive isključivo od svojih vinograda. Zinfandel je probudio nešto u mladima Kaštela.

- Treba ih maksimalno podržati... Ja i Sanja smo nekako virovali u ovo i išli smo posaditi vinograde da bismo svojim primjerom pokazali da vinogradarstvo i vinarstvo u Kaštelima nije prošlo svršeno vrijeme. I nije...

Izvor: Slobodna Dalmacija

Komentari:

stranac Poslao Gost_235 dana 2007-06-11 11:17:53 Možda bi mogla i Meri Šilović dobit koji lozni cijep ili bar koju bocu vina dobivenog od tih vrhunskih sorata

Bajka Poslao Gost_150 dana 2007-06-11 12:23:10 Ova bajka o crljenku traje vec 5-6godina, a niti sadnica ,a niti vina od crljenka.Pasi laju idu karavane,vinogradarstvo i vinarstvo u kastelima pada sve nize i nize.Nema mjesta u Hr koji nema slicnu pricu o vinogradarstvu i vinarstvu kao i Kastela ali, svugdi se sadu velike povrsine, nastaju veliki i mali vinari,a kastela?.  Kastela imaju samo pricu i bogatu proslost,sadasnojist je crna da crnija ne moze bit.   Zasto radit nove temelje?, kad temelji u kastelima postoje vec stotinama godina!.  Kastela imaju svoje vinogorje,imaju svoje grožđe,imaju svoje vino,imaju cak i svoju zadrugu.Sta sad triba to sve razbit?,koji su to novi temelji,fundamentalni ?.Kaštela imaju svoje nadaleko poznato crno vino,nadaleko poznati Opol, a di nan je to?.  Ima bit da se lakse bavit pricama i uvik nesto cekat nego "zasukat rukave" i od onga sta vec imamo napravit posal.

stručnjak Poslao Gost_50 dana 2007-06-11 13:01:49 kako vi gore možete nešto tako reč,pa zar Ante nije strčnjak i zna on šta je najbolje za Kaštila.

solinjanin Poslao Gost_241 dana 2007-06-11 13:33:43 Živili "ja i Sanja"

Poslao Gost_988 dana 2007-06-11 13:43:56 ANTE JE STRUČNJAK ZA CRJENAK I RADUNIĆ

KID Poslao Gost_151 dana 2007-06-11 14:26:26 Ja san najboji strucnjak za vino u kastilin

Poslao Gost_174 dana 2007-06-11 14:44:57 ma neka priče.....    Nedavno je jedan naš poglavar rekao "morate imati brand da bi imali proizvod..." , a kako u kaštelima nema crljenka nema ni branda od njega....  Evo što ja mislim:  Treba napuvat i raširit priću o Crljenku u Kaštelima, priča već postoji i dovoljno je jaka da bi se proširila. Treba zvati turiste da dođu u Kaštela i probaju to vrhunsko vino Crljenak. Napravit vinske pute i od svakog domaćinstva šta drži vino napravit "konobu". I neka turisti dođu i traže taj Crljenak a kad ga jadni ne nađu provat će druga vina koja su i tekako dobra i lipa. A onda će i Kaštelani svatit šta mogu dobit od Crljenka, uzet te loze koje im se besplatno nude i naperavit vino koje će moć prodat po 100 kn.     Za one koji će reć - a koje to turiste. Split i Trogir su puni, da imaju zašto doć u Kaštila i tekako bi došli. Vinski puti su idealan mamac...

priča Poslao Gost_50 dana 2007-06-11 14:57:20 A ko će dat plenku?

Poslao Gost_988 dana 2007-06-11 15:20:50 OVO KE KAŠTELANSKI BREND

Poslao Gost_988 dana 2007-06-11 15:23:15 sadim dogodine

Natjecanje Poslao Gost_153 dana 2007-06-11 15:24:44 Ja bi u kastelin napravija natjecanje za najpricu.

poklopac Poslao Gost_193 dana 2007-06-11 21:11:17 po svemu kako se klupko odmotaje ispalo bi da ,sa svim navedenim gore, dolazi do priče koja počinje dobivat tvrdi uvez. al oduvik je pero bilo lakše od motike tako da će se i dalje pisat i pisat, a di koji će uzet motiku. danas zbilja treba imat puno ljubavi za "latit se motike", a za pero nit treba više tinte nit treba puno pameti....papir, ekran sve trpi. moj naklon svima onima kojima motika nije strana!

mali vinar Poslao Gost_141 dana 2007-06-11 21:22:24 Zašto se u ovo nebi uključila služba za savjetovanje u poljoprivredi, koja je koliko ja znam ,ipak produžetak ministarstva poljoprivrede.zar nebi bilo bolje nego da jedan pojedinac, ma kako on bio kvalitetan, sam odlučuje kome dati sadnice.Ili služba nije u službi razvoja vinogradarstva?

zvizdan Poslao Gost_190 dana 2007-06-11 22:16:03 ...ajme koje priče.. kakvi vinogradi u kaštelima... KAŠTELA SU GRAD!!    vi koji se želite baviti vinogradom kao hobijem OK, ali nemojte mi pričati o poljuprivredi kao perspektivi Kaštela..

Kastelanin Poslao Gost_230 dana 2007-06-11 23:03:22 Lipa prica, samo meni ovo lici na vlastitu promidzbu nasega Ante.  Cili clanak je samo o njemu,kako je on, kako ce on,kako ce malo dat i drugima,samo jednom rijecju spomenuta je zadruga i to u kontekstu direktorskog mista.Sta je sa zadrugom!,zar zadruga ne bi trebala bit nosilac i pokretac vinogradarstva i vinarstva u kastelima?.Grad sve to placa!,kome placa?,Anti ili zadugi, u kojem je stanju zadruga?,koliko je zadruga kupila grozdja, koliko je vina napravila,kako raspolaze sa svojon imovinom.Ako Grad to sve placa onda i mi to placamo.A ako grad to sve placa onda je to javna stvar.E sad, ja bi volija znat di su moje "pare".

Poslao Gost_988 dana 2007-06-11 23:45:59 PINEYI SU CRLJENKU

Poslao Gost_232 dana 2007-06-12 09:18:20 Koliko ja znan kao mali obični poljoprivrednik Savjetodavna služba je od samog početka bila u svom dijelu uključena u podizanje nasada kroz državne i županijske poticaje i kredite, ali to očito nije vrijedno spomena, a vinogradarstvo je samo u Kaštelima privatizirano za nekoliko osoba.

Poslao Gost_719 dana 2007-06-12 14:30:21 PIJ MALO PIJ DOBRO BILO JE VAVIK

kalifornijski hrvat Poslao Gost_982 dana 2008-03-24 20:38:10 zinfandel je stvar od koje moze profitirat ne samo kastela nego i mnogo sire samo napravite dobar marketing i sve ste rijesili

Dodaj komentar
Prema PRAVILIMA KOMENTIRANJA zabranjeno je bilo kakvo vrijedanje, vikanje(pisanje velikim slovima) te se treba držati teme!
Ime:	Gost
Naslov/Ime:
BBCode:
Komentar: