STRANAČKA SUČELJAVANJA OKO GOSPODARENJA OTPADOM
Osam milijuna kuna bačeno je na pripremu izgradnje centra za gospodarenje otpadom u Lećevici, a za to je odgovoran župan Ante Sanader, tvrdi Srđan Gjurković, županijski čelnik HNS-a, nakon odluke “Čistoće” po kojoj se na Karepovcu više neće dopustiti odlaganje smeća iz mjesta izvan Splita.
Takva je odluka po tko zna koji put aktualizirala pitanje početka rada Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Kladnjicama, u općini Lećevica.
− Podržali smo centar u Lećevici bez obzira na političke razlike, no ne možemo biti zadovoljni ovakvom dinamikom, pogotovo u situaciji kad se na Karepovac više neće moći odlagati smeće iz mjesta izvan Splita. Podsjetimo na to da je Europska komisija odbila financirati projekt centra, a jedan je od razloga što nisu utvrđene zone sanitarne zaštite, loša je obrada seizmološke karte i hidroloških elemenata. Tko će u Županiji odgovarati zbog tih činjenica, a o kojima su vijećnici netočno obaviješteni? − pita Gjurković.
Kako kaže, u ovome je trenutku jasno da su obmanuti i vijećnici Županijske skupštine, kao i cijela javnost, jer se projekt centra ne može realizirati.
− Uporno i tvrdoglavo inzistiranje na projektu koji ne može proći izravna je odgovornost župana, a posljedice su neriješeno stanje i neizvjesno rješenje za županijski centar gospodarenja otpadom, jer alternativa nije ponuđena, a na njoj je hitno potrebno raditi. Zato se u ovoj situaciji što prije trebaju naći predstavnici Grada i Županije, jer očito je da od Lećevice nema ništa − tvrdi Gjurković.
Ante Baran, direktor Regionalnog centra, tvrdi da projekt u Lećevici ide dalje.
− Od pretpristupnih fondova moglo se dobiti samo 12,6 milijuna eura, no Županija je dopunila dokumentaciju obradom prekrcajnih stanica, čime će se dobiti cjelovito rješenje izgradnje sustava gospodarenja otpadom. Očekuje da će se u konačnici dobiti 80 posto cijene izgradnje kompletnog centra i 100 posto cijene izgradnje prekrcajnih stanica − optimistično će Baran.
Zoniranje sanitarne zaštite obavila je Općina Lećevica županijskim novcem, podsjeća Baran, izrađena je seizmološka karta i lokacija centra u Lećevici pokazala se najboljom.
− Istraživanja su pokazala da je to područje četvrta vodozaštitna zona. Za aplikaciju je bilo potrebno riješiti i imovinsko-pravne odnose i to je sada riješeno. Potpisani su svi ugovori s vlasnicima parcela na 97 tisuća četvornih metara, novac će se, među ostalim, isplatiti iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i to po već poznatoj cijeni od 95 kuna po četvornome metru − kaže Baran.
Premda se dokumentacija centra za otpad priprema, očito je da će ipak proći još dosta vremena dok prvi kilogrami smeća stignu u Kladnjice.
A. Sanader: Stojim iza projekta
− Centar za gospodarenje otpadom u Lećevici ide dalje, a ja kao župan odgovorno stojim iza projekta i ne želim politiziranje u vezi s tim, jer su o svim zbivanjima oko priprema za izgradnju centra znali svi i prihvatili ga, bez obzira na političke nesuglasice. Centar neće biti u Kaštelima ni na Marjanu, nego u Kladnjicama u općini Lećevica, prema Županijskom prostornom planu − kaže Ante Sanader.
Izvor: Slobodna Dalmacija
Komentari
Laži o obavljenom zoniranju i četvrtoj vodozaštitnoj zoni
U svezi plana „Centra otpada“ u Općini Lećevica, umjesto da se tom području prema očitovanim kriterijima Pravilnika za određivanje zona zaštite izvorišta -NN55/02,
dodj eli status druge zone sanitarne zaštite izvorišta, oporno se ponavljaju laži o obavljenom zoniranju i četvrtoj vodozaštitnoj zoni tog područja.
Istina je da za to područje zajedničkih slivova Splitsko dalmatinske i Šibensko kninske županije nisu izrađeni Zakonom o vodama propisani vodoistražni radovi i utvrđene zone zaštite izvorišta. Stoga su nelegitimni županijski prostorni planovi.
Prema posljednjoj Odluci o određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta i zaštitnih mjera izvorišta Gradske zajednice općine Split, SG 15/1-1988. veći dio općine Lećevica nalazi se u IIb. zoni sanitarne zaštite Jadra i Žrnovnice. U novijim Pravilnicima o zoniranju ne postoji IIb zona. Odluka o zoniranju iz 1988. nije usklađena sa odredbama Zakona o vodama i važećeg Pravilnika za određivanje zona zaštite izvorišta (NN55/02). Taj Pravilnik, donesen 2002. odredio je rok od pet godina za izradu vodoistaražnih radova i donošenje odluke o zaštitnim zonama, što do danas nije urađeno.
Za Centar otpada Studija IPZa 2005. i Studija HGIa 2006, bez propisanih vodoistražnih radova (čl.5. Pravilnika) i bez propisana izrađena elaborata zaštitnih zona izvorišta (čl. 6 Pravilnika) krivotvori u Zagori zone sanitarne zaštite izvorišta.
S tudija IPZ Uniprojekt Zagreb očito krivotvorila je vodozaštitnu zonu. Na str. 38 te Studije piše: „Prosječna brzina podzemne vode je vjerojatno reda veličine 1-5 cm/s, …Temeljem iznesenog, područje Lećevica svrstano je u IV. zonu sanitarne zaštite kako izvora Jadro tako i izvora Pantan.“ Prema čl. 23. Pravilnika za brzinu 1-3 cm/s područje je u III. zaštitnoj zoni. Prema čl. 25. Pravilnika za brzinu veću od 3 cm/s to je područje II zone.
Takođe r, Dopunsko izvješće HGIa, bez propisanih vodoistražnih radova, sakandalozno i znanstveno neutemeljeno, temeljem samo jednog mjerenja u sušnom ljetnom razdoblju iz sporno odabrane jame i samo jednog od četiri kriterija iz čl. 4. Pravilnika, donosi zaključak kao se prostor planiranog Centra otpada u Općini Lećevica umjesto nalazi u IV. zoni sanitarne zaštite izvorišta Jadro.
Pravilnik u čl. 21., 23. i 25. zahtjeva kriterij brzine tečenja u uvjetima velikih voda (zimi). Međutim, HGI je 2006. (kao i ECIONA 2004.) praćenje kretanja trasera obavio kod malih voda u ljetnom razdoblju (16.05. do 14.08. 06.).
U skladu s odredbama Pravilnika, području planirane lokacije Centra pripada status druge vodozaštitne zone. Naime, odredbe čl. 21., 23. i 25. Pravilnika propisuju da se kod određivanja zona sanitarne zaštite izvorišta primjenjuje „kriteriji koji će najbolje biti u funkciji zaštite kakvoće voda“. Također, u čl. 19. “Prema potrebi, na krškom području, izdvajaju se i vodoopskrbni rezervati koji obuhvaćaju brdsko-planinsk a područja, odnosno glavne zone prikupljanja i zadržavanja vode u slivovima, te se provode mjere kao u II. zoni.”
Vezano za naveden odredbe, ako je dotok vode iz brdskog područja općine Lećevica u vrijeme ljeta preko 66 dana, očito je to područje važno za prihranjivanje u ljetnom razdoblju izvorišta Jadra, Žrnovnice i drugih. Stoga je potrebno, u skladu s odredbom čl. 19. Pravilnika, krško i brdsko-planinsk o područje Općine Lećevica potrebno je tretirati kao glavnu zonu prikupljanja i zadržavanja vode u slivovima, gdje se provode mjere zaštite kao u II. Zoni.
Članak 25. Pravilnika o zoniranju propisuje: „II. zona obuhvaća i ponore i ponorne zone u slivnom području,...”. Da se na području Zagore i planirane lokacije Centra nalaze ponori i ponorne zone, potvrđuje napisano u Studiji HGI 2006. na str. 13: «Dublji ponori koji su uočeni na terenu također pokazuju da im je nastavak vezan uz spomenute rasjede približnog pružanja sjever (-sjeveroistok) -jug(jugozapad) . Uslijed horizontalnih kretanja duž rasjednih se površina uočavaju povlačenja koja otvaraju slijed naslaga po slojnim površinama, a uz djelovanje oborinskih voda takva su mjesta produbljena i čine gotovo vertikalne jame.»
Kivo tvoren geofizički nalaz i seizmička situacija Kladnjica
Ne točna je izjava : „izrađena je seizmološka karta i lokacija centra u Lećevici pokazala se najboljom“. To potvrđuju napisano u dvije studije rađene za Centar:
„Ist raženo područje nalazi se na tektonski raspucanom i okršenom karbonatnom terenu, što je opća značajka šireg područja. Zbog toga se veći dio površinskih voda procjeđuje do vode u podzemlju....!»
Spomenu ti rasjedi nisu bili prikazani na postojećim geološkim kartama tog područja, a na terenu se manifestiraju u vidu nekoliko metara širokih zona pretežito zatvorenih (kliznih) pukotina. Mjestimice su naslage razmaknute uslijed interslojnih kretanja i kretanja duž tih rasjeda, pa su unutar vapnenca na takvim tektonski predisponiranim mjestima nastale jame (slika 2).»
«Na temelju poznatih podataka nedvojbeno se može konstatirati da razmatrano područje pokazuje visok stupanj tektonske poremećenosti. Snažna dinamika geoloških zbivanja, kojima su postanka bile izložene zastupljene sedimentne stijene, manifestirala se intenzivnim boranjem naslaga i njihovim razlomljavanjem , pa su danas na terenu jasno izražene značajne ljuskave građe, reverznog rasjedanja i navlačenja. Premda je čitav teren intenzivno razlomljen, kao posebno značajna može se ocijeniti rasjedna zona koja se pruža potezom: dolina Vrbe-Postinje-G izdavac-Klis, a dio je regionalnog loma Karlovac-Bihać- Knin-Drniš (Šikić, 1964). Jugozapadno od tog rasjeda, a na tom se prostoru nalazi i razmatrana mikrolokacija Centra, dominiraju ljuskave strukture.»
„Teren pored Kladnjica pripada krškom području izgrađenom uglavnom od karbonatnih stijena, koje su tektonski poremećene, ispucane i okršene. Po vertikalnom profilu (do 400 m dubine) izmjenjuju se intervali karbonatnih stijena jače ispucanih (pukotine su često ispunjene kalcitom, lateritom i glinom) s intervalima slabije ispucanih i kompaktnih stijena. U skladu s tim pojavljuju se koeficijenti s manjom i većom hidrauličkom provodljivosti. Takav teren ima sve tipične odlike krša, kakav se prostire na gotovo cijelom području Splitsko-dalmat inske županije (osim predjela vodotoka i obale, zatim većih rijeka te velikih krških polja). Tako utvrđene značajke bile su očekivane.“
«Kada se razmatra prostorna distribucija objekata, evidentna je činjenica da se velikom većinom (12 od 17) oni nalaze duž dna bokova morfološke udoline koje se planira izgradnja Centra.»
„Na razmatranom području ... prisutni su zamršeni strukturni odnosi koji su rezultat dugotrejne tektonske aktivnosti u području i širem okruženju. Temeljno strukturno obilježje daju bore i rasjedi. Pružanje osi bora je približno zapad-istok, dakle odudara od dinarskog pružanja (sz-ji), što upućuje na dodatno usložavanje strukturnih odnosa. Bore su kose do prebačene. Najčešće su kilometarskih dimenzija. Južna, odnosno jugozapadna krila su u inverznom položaju. Vergencije su južne do jugozapadne. Glavni rasjedi su uzdužni reversni, dakle paralelni pružanju bora. Oni zajedno s borama formiraju ljuskave strukture (pogotovo u područjima koja su izgrađena od flinša i vapnenca). Paraklaze reversnih rasjeda rijetko su blaže nagnute od 60-tak stupnjeva. Istih su vergencija kao i osne plohe bora. U terenu su prisutni i brojni dijagonalni rasjedi uz koje prevladavaju horizontalne i dijagonalne komponente kretanja.“
„ Uslijed intenzivne tektonske aktivnosti u stijenama su razvijeni brojni pukotinski sustavi koji su u genetskoj svezi s makrostrukturam a. Procesima korozije u vapnencima one su dodatno proširen, što snažno utječe na povećanje sekundarne poroznosti a samim time i na hidrogeološke odnose. Općenito se može reći da su hidrogeološki odnosi u snažnoj svezi sa strukturnim odnosima.“
„Cijelo se područje uslijed tektonske aktivnosti odlikuje i seizmičkom aktivnošću. Na predviđenoj lokaciji budućeg centra mogu se očekivati potresi jakosti i veći od VII.o MCS ljestvice.\"
“Teritorij Županije je seizmički aktivan, ali je na njegovim pojedinim dijelovima seizmički rizik veoma različit. Važeće seizmološke karte iz kojih se očitava stupanj seizmičke aktivnosti pojedinog područja krupnog su razmjera 1:1000000 i stoga nedovoljno precizne. Stoga je potrebno pristupiti izradi karte seizmičkog rizika Županije u mjerilu 1:100000.... koja mora biti usklađena sa seizmičkim zoniranjem Hrvatske te s geotehničkim zoniranjem općina i gradova u mjerilu 1:25000 odnosno mikrozoniranjem većih urbanih cjelina u mjerilu 1:5000.... U nedostatku mikrorajonizaci je cijelog područja, kod izdavanja lokacija i građevinskih dozvola za građevine od posebne važnosti, potrebno je zahtijevati izradu mikrorajonizaci je uže lokacije same građevine.“
„Recentna usjedanja terena na dnu dolca na samoj lokaciji Centra, vjerojatno nastala kao posljedica urušavanja šupljina u podzemlju.“
„U inženjerskogeol oškom pogledu teren je izgrađen od čvrstih stijena čija je kvaliteta bitno umanjena zbog brojnih pukotina, prslina raslojavanja, rasjedanja i okršavanja. Sve to u znatnoj mjeri utječe negativno na ponašanje stijena pri rudarskim i građevinskim radovima.“
Tko stoji iza gospodarskog kriminala Centra otpada
U svezi izjave „ja kao župan odgovorno stojim iza projekta“ moguće je utvrditi tko je odgovoran za planirani enorman gospodarski kriminal centara otpada.
Gosp odarski kriminal većih investicija
Pr ema izjavi prof. T. Lerotića, u članku Laž je da ne možemo odvajati škovace, Slobodna Dalmacija, 17.4.2008; (vidi prilog broj 116a) piše: „..model uporabe tzv. zelenih otoka, odnosno kontejnera za odvojeno prikupljanje stakla, plastike, papira i organskog otpada... potpuno je primjenjiv u Splitu, a pretpostavlja se da ne bi koštao više od 60 milijuna kuna.“
Prema iskazanim troškovima za Centar, može se procjeniti da bi uz primjenu „modela Krk“ sustav gospodarenja u Splitsko-dalmat inskoj županiji koštao oko 5 do 10 puta manje nego uz projetk Centra.
Zatrovan i neupotrebljiv kompost vrijedan 140 milijuna eura
Prema Studiji IPZa u Centar otpada pristiglo bi do 2030. god. 1.561.000 t biorazgradljiva otpada, koji bi zbog miješanja sa opasnim otpadom, nakon obrade bio «stabilizirana tvar», neupotrebljiva u poljoprivredi, koja bi se odložila na deponiju Centra.
Kada bi se biootpad prikupljao odvojeno, prerađen kompost (prema cijenama u trgovinama) vrijedio bi do 150 milijuna eura.
Unište ne vrijednosti papira od 175 milijuna eura
Prema podacima Studije IPZa o količini i sastavu otpada može se procijeniti da bi se u Centa otpada do 2030. god. dovezlo oko 1.084.000 t papira (24%)
U odnosu na recikliranje, uz potrebnu sječu šume od 2.168.000 stabala, vrijednost izgubljena planiranim spaljivanjem papira u cementarama (zbog potrošnje vode i struje u ponovnoj proizvodnji papira) može se procijeniti na 175 milijuna eura!
Uništene i obezvrijeđene vrijednosti ostalog otpada
Tehnolo gijom miješanja otpada planiranog županijskog centra otpada obezvrijedilo bi se ili uništile vrijednosti još oko 1.860.000 tona raznog otpada koje sadrži veoma vrijedne sirovine (stakla, plastike, građevni materijal i dr.).
Procjena ukupne vrijednosti uništena i obezvrijeđena otpada
Prema navedenom vrijednost uništena radom županijskom Centru može se procijeniti od najmanje pola do jedne milijarde eura. Kako s eu Studiji IPZa navodi mogućnost da Centar radi trajno i za šire regionalno područje,može se procijeniti šteta uništenih sirovina do milijardu eura.
Vrijed nost pitke vode
Studija HGi 2006. utvrdila neospornu podzemnu vodnu povezanost planirane lokacije u Kladnjicama sa izvorom Jadra.
Studija IPZ na str. 153., stavak treći piše:
«Neželjene pojave koje se mogu javiti zbog nepravilnog rada Centra, uključujući i ekološku nesreću, su sljedeće: onečišćenje podzemnih i površinskih voda vodama iz objekta za mehaničko-biolo šku obradu..“
Uvaž avajući izdašnost izvora Jadra i cijene pitke vode u trgovinama, može se procijeniti da Centar otpada ugrožava gospodarski potencijal izvora Jadra od min. 100 milijardi eura god.
KAZNENE ODREDBE ZAKONA O OTPADU
Zakon o otpadu određuje nositelje provođenje gospodarenja otpadom, brojne odgovornost i kazne za neizvršenje.Tak o npr. prema čl. 88. za prikupljanje otpada u jednu posudu, mješanja otpada u tehnološkom procesu Centra, izostajanje izdvojenog prikupljanja i miješanje sa 31000 tona opasna otpada (0,7% od ukupne količine)sa ostalim otpadom predviđeno je:
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 300.000,00 do 700.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
1. opasni otpad ne skuplja, skladišti i prevozi odvojeno od ostalih vrsta otpada (članak 26. stavak 1.),
2. prilikom skupljanja komunalnog otpada iz njega ne iz¬dvaja opasni otpad i njime ne gospodari u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 26. stavak 2.),
4. otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti ne dostav¬lja na oporabu odnosno ne oporabljuje sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 32.),
Tko stoji iza eko zdravstvenog zločina Centra otpada
U svezi izjave „ja kao župan odgovorno stojim iza projekta“ očituje se tko je odgovoran za planirani eko zdravstveni zločin trovanja pitkih voda i spaljivanje otpada bez filtra. Ujedno tko obmanjuje: „Centar neće biti u Kaštelima ni na Marjanu, nego u Kladnjicama u općini Lećevica“
Centar trovanje zrak Dalmacije
Od abrana lokacija Centra nalazi se na nadmorskoj visini od oko 470 m te bi se uz pomoć zračnih strujanja zagađivala velika prostranstva Zagore i Dalmacije.
Prema količini emisija od oko 90.000 m3/h, za 25 godina rada Centra ukupna emisija zatrovana zraka iznosila bi oko 19,7 milijardi m3. Studija Centra navodi: „Tehnološka rješenja, s obzirom na svoje značajke i prirodu procesa, praćena su i emisijom određenih štetnih plinova i prašine u okoliš“. Navode se sastojci emisija: prašina, CO, CO2, NOx, NMVOC, HCL, CH4, NH3, HF, NOx, SOx, aromatski ugljikovodici,. .. Studija Centra navodi projekciju količine emisija. Planirano je za 25 godina nastajanje 1.480.291 tone CO2, za koji nije planirana ekološka naknada, koja bi u Sloveniji iznosila oko 30, a u skandinavskim zemljama 300 milijuna eura. Radom Centra planiraju se emisije dioksina i furana.
Ce ntar predviđa ekozdravstveni zločin Kaštelanskog zaljeva
Stud ija IPZa i drugi županijski dokumenti predviđaju u Centru izdvajanje 36% gorivog dijela otpada (plastike, papira i drugog) i njegovo suspaljivanje u cementarama bez filtra. Time se u okoliš emitiraju (prema izjavi prof.dr.sc. Stanko Uršić, fizikalni kemičar Farmaceutsko-bi okemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) velike količine najgorih otrova:
1. dioksina i furana, najjačih poznatih otrova stvorenih ljudskom djelatnošću;
2. žive, talija, kadmija i drugih teških metala (živa u plinovitom stanju, teški metali i drugi otrovi preko submikronskih čestica;
3. različitih organskih toksičnih spojeva;
4. ispuštanje svih ovih ekstremno opasnih i za zdravlje štetnih onečišćenja još je bitno povećano zbog nedovoljnog čišćenja izlaznih plinova čak i od cementne prašine, što je moguće svaki dan nedvojbeno provjeriti i što je bezbroj puta već provjereno;
5. Ostatak cementne prašine nakon čišćenja ondje gdje je dosegnut stupanj čišćenja približan zakonski određenim granicama nipošto se ne može smatrati jednako štetnim kao u slučaju pogona koji za gorivo koristi plin ili naftu.
OVDJE SU SVA ŠTETNA ISPUŠTANJA BITNO VEĆA. OVDJE SU SUBMIKRONSKE ČESTICE BITNO VIŠE OPTEREĆENE DIOKSINIMA, FURANIMA, TEŠKIM METALIMA I ORGANSKIM TOKSINIMA VISOKOGA VRELIŠTA. OVDJE JE SADRŽAJ ŽIVE U DIMU BITNO VEĆI. VREĆASTI FILTRI ZAUSTAVLJAJU TEK MALI DIO SVEGA TOGA. VREĆASTI FILTRI ZAUSTAVLJAJU DALEKO NAJVEĆIM DIJELOM SAMO CEMENTNU PRAŠINU. SASTAV SUBMIKRONSKIH ČESTICA KOD TAKVIH POGONA BITNO JE DRUGAČIJI GLEDE OPTEREĆENJA TOKSIČNIM TVARIMA.
Obzirom na trovanje voda, zraka i šireg okružja Kaštelanskog zaljeva, Centar je bolesna ideja i teška neodgovornost, ravna najgorem zločinu!
Pored, gospodarskog kriminala,Centr om otpada zagovaraju se teške ekozdravstvene posljedice:
- trovanje zraka Zagore i Dalmacije
- trovanje voda Dalmacije i nemogućnost življenja pola milijuna ljudi
- najgore trovanje ljudi i okoliša Kaštelanskog zaljeva