Dr. Katja Marasović, arhitektica iz Mediteranskog centra za graditeljsko naslijeđe, koja je doktorirala na kaštelanskim kaštilima, veli da su ih krajem 15. i početkom 16. stoljeća plemići ili crkva počeli graditi zbog opasnosti od Turaka. Gradili su ih u moru, na sikama i grebenima, kojih je oduvijek bila cijela niska u plićaku pred kaštelanskom obalom. “Oni su te kaštele gradili u prvom redu kako bi mogli zaštititi svoje težake. Pred Turcima su ih organizirano evakuirali u te kaštele. Svaki od kaštela imao je južni izlaz za bijeg brodovima, a kroz ta južna vrata brodovima su se odvozili i kaštelanski proizvodi.”

Temelji na hrastovini

Što je danas s tim dvorcima-utvrdama? Sanja Viculin, pročelnica Odjela za financije Kaštela, dugogodišnja članica Društva za zaštitu kulturne baštine “Bijaći”, i Tončica Matijaca, pročelnica gradskog Upravnog odjela za prostorno uređenje i imovinskopravne odnose, kažu da su kaštelanski kašteli prije dvadesetak godina tek nešto malo bili obnovljeni. “Kad je osnovana općina Kaštela, obnovljeno je u Kaštel Sućurcu Podvorje i tu, u nekadašnjoj nadbiskupovoj ladanjskoj palači, bila je prva kaštelanska porezna uprava. Prije nekoliko dana obnovljena i u funkciju stavljena sućuračka kula Top, prva kaštelanska kula napravljena za obranu od Turaka. To je negdje početak Kaštela uopće.”
Naime, prvu obrambenu kulu na današnjoj kaštelanskoj obali počeo je graditi 1392. godine splitski nadbiskup Andrija Gualdo, i to na kamenitoj glavici u današnjem Kaštel Sućurcu. Poslije se utvrda širila, a 1488. godine nadbiskup Bartul Averaldo je uz utvrdu napravio svoj gotički ljetnikovac. Od prije nekoliko dana u obnovljeni dio sućuračke kule Top smještena je zbirka starog oružja i oružja iz Domovinskog rata, a oko svega ovoga se, vele, naročito angažirao dogradonačelnik Predrag Zekić.
U Gomilici su protekle dvije godine sanirani južni temelji na poznatom Kaštilcu, najomiljenijem kaštelanskom motivu svih slikara i fotografa. Grad je inače u Kaštilcu vlasnik glavne kule, zatim Opatičke kuće, a odnedavno još jedne kuće koju je otkupio od privatnih vlasnika. Gradonačelnik Kaštela Ante Sanader objašnjava:
— Temelji Kaštilca su bili na velikim hrastovim kolcima, čudo je da su toliko godina izdržali. Sanirali smo temelje, bušili su se piloni deset metara u dubinu i u njih se ulijevao beton, a zatim je južni zid sajlama navlačen prema unutra, jer je već bio “otputovao” prema moru.

Od geta do glamura

Paralelno s tim poslom rađena je projektna dokumentacija, od Ministarstva kulture se čeka suglasnost za konzervatorske projekte, nakon čega bi se išlo u izgradnju krova Opatičke kuće, u kojoj će biti pomorski muzej. Danas je inače petnaestak vlasnika kuća u Kaštilcu, malom dvorcu u moru, nekadašnjoj utvrdi koju su benediktinke 1529. godine ženski “šesno” izgradile na morskom grebenu zvanom Gomilica. Ali Kaštilac je desetljećima, prekrasan izvana i krajnje depresivan iznutra, bio neka vrsta kaštelanskoga geta, mjesto stanovanja najsiromašnijih, uglavnom novopridošlih Kaštelana. Tu se u vlazi stoljetnih zidova neuvjetno i teško živjelo jedino ako se baš moralo. Gradonačelnik, a i mnogi drugi Kaštelani vide sutra Kaštilac kao mali Sveti Stefan, glamurozno mjesto tek nekoliko desetaka metara udaljeno od bogataških jahti u novoj Berketovoj marini.
Kula Cambi u Kambelovcu, neobični okrugli kaštel, izgrađen 1517. godine također na morskoj hridi, dočekao je projektnu dokumentaciju i uskoro će se krenuti u njegovu obnovu.
U Lukšiću su dva izuzetna dvorca, Vitturi i Rušinac, kašteli kaštelanskih Romea i Julije — poznatih ljubavnika Miljenka i Dobrile. Čiji su danas? Raskošni Vitturi (koji su 1564. godine izgradili trogirski plemići, braća Vitturi) odavno je u vlasništvu Grada, a i Rušinac je već dobrim dijelom gradski. Vitturi je u dobrom stanju, preostalo je još obnoviti mu balkone, a unutar građevine danas su Muzej grada, Turistička zajednica, Gradska knjižnica, Hrvatsko glazbeno društvo Biranj, Privredna banka, glazbena škola...
Miljenkov Rušinac (građen 1482. godine) dobrim je dijelom u vlasništvu Grada Kaštela od prošlog ljeta, i to zahvaljujući jednoj izuzetnoj donaciji. Naime, profesori Marija i Milivoj Grgin, koji su vlasnici dvije trećine dvorca, odlučili su nakon svoje smrti svoj dio dvorca s kompletnim starinskim namještajem ostaviti Gradu Kaštelima. Zauzvrat Grad ih sad u poznijim godinama malo pomaže. Uskoro će, vele u upravi grada, početi s uređivanjem krova Rušinca i sanacijom dvorca.
U Kaštel Starom je kaštel Ćipiko, tvrđava-palača koju je Koriolan Cippico, istaknuti trogirski plemić, zapovjednik galije u bitki na Lepantu, izgradio 1474. godine. Kaštel danas ima dva vlasnika. Jedan od njih je svoj, istočni, dio dvorca ponudio gradu za 900.000 kuna. Pregovori se upravo vode. Drugi vlasnik svoj dio ne kani prodavati.

Četiri zvjezdice

Dalje prema Trogiru, u Kaštel Novom, jest kula Ćipiko, utvrđeni ljetnikovac koji je 1512. izgradio trogirski plemić Pavao-Antun Cippico. Dvorac je nakon denacionalizacije bio u posjedu obitelji Ćuković, koja ga je prije nekoliko mjeseci prodala zagrebačkoj tvrtki Cipicco d.o.o. Prema riječima Ante Samardžića, zastupnika zagrebačke tvrtke, i s kulom Ćipiko postoje veliki planovi:
— Namjera nam je cjelokupno rekonstruirani dvorac pretvoriti u elitni hotel s četiri zvjezdice. Već sada su zainteresirani respektabilni hotelski lanci, jer su svjesni komparativnih prednosti ovog objekta. Međutim, s obzirom na to da se radi o iznimno vrijednom spomeniku kulture, prethodno je potrebno potvrditi već postojeće mišljenje struke, a to su radnje za koje je potrebno određeno vrijeme.
U posljednjem od sedam Kaštela (gledajući od Splita prema Trogiru), Kaštel Štafiliću, jest kaštel Rotonda. Utvrdu je izgradio Stjepan Štafileo 1508. godine. U novija vremena u Rotondu je dugo bio kafić “Tri ferala”, u kojemu su u pojedinim razdobljima nerijetko letjele i šake i boce. Danas dvorac nije baš u dobrom stanju, u privatnom je vlasništvu i na prodaju. Vlasnici su ga, veli gradonačelnik Sanader, ponudili Gradu, ali su se prošle godine usred pregovora pojavili neki strani investitori koji su ponudili višu cijenu i pregovori s Gradom su za sada stali. Na kraju Kaštela postoji i Nehajska kula, točnije kaštel Lodi. Ona je u vlasništvu Grada, ali već godinama propada zatvorena. Blokirana je sudskim sporom s bivšim unajmljivačem koji je tu držao diskoklub “Apolo”. Grad je prvostupanjski spor dobio, uslijedila je žalba i Nehajska kula propada do daljnjega. Na kraju priče, kaštelanski gradonačelnik Sanader veli:
— To su simboli Kaštela, svaka priča o Kaštelima mora početi od tih prvih kaštela i to je razlog što mi svake godine izdvajamo u proračunu ozbiljna sredstva za njihov otkup ili obnovu. Većina kaštila sada je u vlasništvu Grada. Pokušat će im se dati neka namjena kako bi sudjelovali u životu Kaštela. Ono što je u privatnom vlasništvu pokušat ćemo otkupiti, ako vlasnici ponude na prodaju. I ako nas ne pretekne neki prebogati stranac...

Izvor: Slobodna Dalmacija

Komentari:

Dentex Poslao Gost_23 dana 2008-01-11 22:01:09 Muzej "Podvorje"?Koja je ono lipo obnovljena sramota u srid Sućurca.

Poslao Gost_203 dana 2008-01-16 14:55:31

Dodaj komentar
Ime:	Gost
Naslov/Ime:
BBCode:
Komentar: