KAŠTELA OD PRAPOVIJESTI DO SREDNJEG VIJEKA
U Bijaćima je u sklopu prostrane antičke villae rusticae na položaju Stombrate početkom 9. st. nastao vladarski posjed hrvatskih knezova Trpimirovića koji postupno prerasta u jedan od većih feuda kraljevskog teritorija. Trpimirovići obnavljaju starokršćansku crkvu (vjerojatno sv. Ivan) s baptisterijem te je posvećuju sv. Marti. Crkva se spominje u ispravi kneza Muncimira iz 892. kao mjesto izdavanja vladarskih povelja i u natpisu na ciboriju crkve.
Jačanjem kraljevskog feuda villa na Stombratama i crkva sv. Marte postaju središtem gusto naseljenog prostora o čemu svjedoče tri dosad otkrivena ranosrednjovjekovna naseobinska groblja (oko sv. Marte, Stombrate, Lepin) s karakterističnim grobnim nalazima dalmatinsko-hrvatske grupe od 9. do 10. st.
Crkva
Arheološkim istraživanjima otkriveni su ostaci trobrodne crkve s jednom četvrtastom apsidom i bogati fundus kamenih spomenika od starokršćanskog do predromaničkog doba (6.-10. st.).
Crkva pripada tipu trobrodnih građevina s istaknutom središnjom pravokutnom apsidom i dvije bočne u ravnom završetku zida bočnih brodova. Brodovi su odijeljeni zidanim stubovima izduženog
pravokutnog presjeka, kao u većini crkava 1. pol. 9. st. Na sredini pročelja je zvonik. Najbliže tipološke analogije nalazimo u sjevernoj Italiji, na prostoru akvilejske patrijaršije. Titular crkve ukazuje na karolinško porijeklo, kao i ime svećenika Gumpertusa koji gradi crkvu, te namještaj koji se natpisom i dekoracijom veže uz akvilejski prostor.
Nalazi četverostranog ciborija i ulomaka nadvratnika s natpisom arheološke su potvrde izravnih veza Trpimirovića s franačko-akvilejskim kulturnim krugom u razdoblju kristijanizacije.
Kameni spomenici
Arheološkim iskopavanjima 1902.-1905. pronađeni su arhitektonski dijelovi šest nadvratnika s natpisima uklesanima na prednjoj strani. U njima se isključivo spominju klerici, đakon i prezbiter Gumpert te prezbiter Gracijoz, kao osobe zaslužne za izgradnju crkve. Posebnu grupu čini pet dijelova nadvratnika s imenom misionara Gumperta, koji se spominje četiri puta, a koji se kao klerik za svoje misionarske službe u sv. Marti uzdigao od ranga đakona do ranga prezbitera. Nadvratnici koji spominju Gumperta su nastali u relativno kratko vrijeme, između 830ih i 840ih.
Tijekom istraživanja 1902.-1905. pronađen je niz ulomaka ciborija. Najveći broj ulomaka otkriven je na prostoru nekadašnje ranokršćanske i predromaničke krstionice. Na temelju pronađenih fragmenata rekonstruiran je četverostranični ciborij.
Komentari